Nepravomoćna odluka: Sud naredio Piletiću - isplatite inkluzivni dodatak nasljednicima preminulih

Ustanovi li se u postumnom postupku da je preminula osoba imala pravo na inkluzivni dodatak, država će morati njihovim nasljednicima isplatiti sve iznose dodataka od dana podnošenja zahtjeva do smrti podnositelja, piše Jutarnji list.

Novi je to ozbiljan udarac resornom ministru Marinu Piletiću, kojem je Ustavni prije nepuna dva mjeseca srušio samu srž njegova drugog ključnog zakona - Zakona o osobnoj asistenciji. Istovremeno, riječ je o velikoj - iako zasad nepravomoćnoj - pobjedi nasljednika preminulih osoba koje su mjesecima - neke i duže od godinu dana - čekale rješenje koje je Hrvatski zavod za socijalni rad, prema Zakonu, morao donijeti u roku od 15 dana.

Preminule osobe - mahom onkološki bolesnici u terminalnoj fazi bolesti, kojima je inkluzivni dodatak trebao služiti za osiguravanje dostojanstvenog kraja života - nisu ga dočekale isključivo zbog propusta sustava. A isti je sustav odmah po smrti podnositelja obustavljao postupak, ni ne utvrdivši je li osoba za života imala pravo na inkluzivni dodatak, i tako u potpunosti zanijekao nasljednicima pravo isplate zaostataka.

Sud je u presudi ocijenio da sustav socijalne skrbi na taj način izvlači korist od vlastitog nepoštivanja propisa.

Ogledni predmet

Podsjetimo, Upravnom sudu u Zagrebu je, kako su za Jutarnji potvrdili sredinom siječnja, do tada stiglo 226 tužbi vezanih za inkluzivni dodatak, a dio njih odnosio se upravo na slučajeve preminulih podnositelja. S obzirom na veći broj tužbi iste pravne i činjenične prirode, Sud je odlučio nastaviti odlučivati u samo jednom od tih postupaka, koji će služiti kao tzv. ogledni predmet, a ostale je privremeno stavio na čekanje. Ostali će se sporovi, u skladu s odlukom, nastaviti kad se ogledni predmet pravomoćno okonča: zasad je donesena samo prvostupanjska presuda, a Ministarstvo socijalne politike se ima pravo žaliti. Čekamo očitovanje o tome hoće li Piletić doista uložiti žalbu ili će konačno bez dodatnog odugovlačenja prihvatiti odluku prvostupanjskog suda.

U oglednom predmetu Upravni sud u Zagrebu je, konkretno, odlučivao o zahtjevu tužiteljice Đ. Đ., supruge i nasljednice preminulog L. Đ., koja je od suda tražila da poništi rješenje Ministarstva kojim je njezinom mužu obustavljen postupak za utvrđivanje prava na inkluzivni dodatak nakon što je preminuo.

Presudom koju je donio sudac Tomislav Krušlin, predsjednik Upravnog suda u Zagrebu, daje se za pravo supruzi preminulog, poništava se sporno rješenje, a Ministarstvo joj treba nadoknaditi i 625 eura troškova sastavljanja tužbe.

Obrazloženje presude

U obrazloženju presude sud tako navodi kako je nesporno da je L. Đ. uredno predao zahtjev te da je 24. srpnja 2024. pokrenut postupak radi priznavanja prava na inkluzivni dodatak. No, HZSR nije ni u propisanom zakonskom roku od 15 dana ni u narednim mjesecima donio odluku o tom zahtjevu. Oboljeli L. Đ. je umro 2025. godine, nakon čega je HZSR donijelo rješenje o obustavi postupka. Njegova supruga se žalila Ministarstvu, tražeći da se postupak nastavi, da se konačno utvrdi je li njezin suprug imao pravo na inkluzivni dodatak i, ako jest, da joj se isplate zaostaci. No, žalba joj je odbijena.

Supruga se tada tužbom obratila sudu. U tužbi je upozorila na logičke i pravne pogreške u zaključcima Ministarstva, a posebno na dosadašnju sudsku praksu i Zaključak koji je Visoki upravni sud donio još 2011. godine. Tim je Zaključkom utvrđeno da se, "ako u tijeku postupka stranka umre, postupak može nastaviti, iako se radi o osobnom pravu, kad zahtjev sadrži neostvareno imovinsko potraživanje". Kao neka osobna prava izrijekom su navedeni mirovina, doplatak za njegu i pomoć te osobna invalidnina - pravo koje je naslijedio inkluzivni dodatak. Iako postupak zahtijeva vještačenje, smrt osobe nije prepreka za provođenje postupka, kao što su to neki iz sustava tvrdili, jer se gotovo sva vještačenja, sukladno Zakonu, provode na temelju medicinske i druge dokumentacije, a ne izravnim uvidom.

Odbili argumente Ministarstva

U odgovoru na njezinu tužbu, Ministarstvo navodi iste argumente koje ministar i njegovi suradnici ponavljaju već dvije godine, od samog stupanja na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku: da se navedeno stajalište ne može primijeniti u sustavu socijalne skrbi, a da se stranka, kad je riječ o dužini čekanja, mogla žaliti zbog šutnje uprave, što nije učinila.

Sud nije prihvatio ni jedan njihov argument.

"Suprotno navodima tuženika", navodi se u presudi, "sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu koji, iako se odnosi na pravo strogo osobne naravi, u sebi sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje, zbog čega se postupak može nastaviti s nasljednicima preminule stranke".

"Stranka koja ispunjava propisane pretpostavke može osnovano očekivati da će joj samo pravo, kao i pojedini mjesečni iznosi dodatka koji proizlaze iz tog prava, biti priznati od trenutka podnošenja urednog zahtjeva. Nastavno tome, ako bi u slučaju smrti stranke tijekom postupka došlo do njegove obustave, onemogućilo bi se ostvarenje onoga što logično proizlazi iz uređenja koje priznavanje prava vezuje uz dan podnošenja urednog zahtjeva, tj. onemogućilo bi se da se priznaju oni iznosi dodatka koji se odnose na razdoblje od podnošenja zahtjeva do smrti stranke", stoji u presudi.

U presudi se posebno podsjeća da je iz novog Zakona o socijalnoj skrbi izbačena nekadašnja odredba

Dodatno se ne smije zanemariti, tumači se u presudi, da je riječ o odnosu u kojem jedan subjekt (socijalna služba) odlučuje o pravu građana koji, nakon što je podnio uredan zahtjev, osnovano očekuje da se u zakonskom roku donese odluka o njegovu zahtjevu, piše Jutarnji.

"U suprotnom, odnosno u slučaju obustave postupka uslijed smrti stranke, a koja je nastupila nakon proteka zakonskog roka, što je slučaj s prednikom tužiteljice, javnopravno tijelo izvodi korist od vlastitog nepoštivanja propisa, a nasljednik ostaje lišen mogućnosti da se ispita je li njegov prednik ispunjavao sve propisane pretpostavke i ima li on kao nasljednik pravo na pojedine iznose dodatka", stoji u presudi.

U presudi se posebno podsjeća da je iz novog Zakona o socijalnoj skrbi izbačena nekadašnja odredba koja je izričito određivala da se postupak obustavlja ako osoba umre prije donošenja rješenja o priznavanju prava iz socijalne skrbi. "Upravo izostavljanje te odredbe govori u prilog tome da se u sustavu socijalne skrbi više nije htjelo uz nastup smrti stranke tijekom upravnog postupka nadovezati obustavu tog postupka kao pravnu posljedicu", stoji u presudi.

Ne poštuju vlastite zakone

Sud ukazuje i na neprimjerenost argumenta Ministarstva koje navodi da je supruga preminulog, nezadovoljna nepoštivanjem zakonskih rokova, mogla podnijeti žalbu zbog šutnje administracije.

"Sud ne nalazi da bi nekorištenje žalbe zbog šutnje uprave od strane prednika tužiteljice imalo utjecaja na predmetno sporno pitanje. Uzgred se napominje da javnopravno tijelo ima na zakonu utemeljenu obvezu da u roku donese odluku o zahtjevu prednika tužiteljice i ta obveza ne ovisi o korištenju pravnih sredstava zbog šutnje uprave. Navedeno je posebno važno u sferi prava iz sustava socijalne skrbi poput inkluzivnog dodatka gdje se kao podnositelji javljaju, u pravilu, pravno neuke osobe narušenog zdravstvenog stanja", navodi sudac Krušlin koji je rješenja socijalne službe ocijenio nezakonitima te naložio nastavak postupka za pokojnog Đ. Đ. Ako se utvrdi da je imao uvjete za inkluzivni dodatak, njegovoj će supruzi biti isplaćeni mjesečni iznosi od dana podnošenja zahtjeva do suprugove smrti.

Podsjetimo, odluku o inkluzivnom dodatku još uvijek čeka više od 100.000 osoba. Riječ je o temeljnom novčanom pravu osoba s invaliditetom i osoba s najtežim kroničnim bolestima, a iznosi se kreću od 138 do 720 eura mjesečno, ovisno o potrebama pojedine osobe.